Ugodan ambijent te zdravu i poticajnu atmosferu unutrašnjosti svog životnog prostora u potkrovlju ponajprije ćemo postići uvođenjem dovoljne količine prirodnog dnevnog svjetla i mogućnošću provjetravanja, što uvelike ovisi o veličini prozora. Ona, pak, ovisi o nekoliko faktora…
Odabir tipa krovnog prozora i njegove veličine ovisi o nekoliko faktora, kao što su namjena, orijentacija i veličina svake prostorije, vanjsko okruženje (sjena od susjedne zgrade ili uličnog zelenila). Važni su, također, i naši osobni afiniteti i životne navike, kao i dojam koji želimo postići kreiranjem prostora.
Ugradnjom nekoliko manjih prozora u nizu koji prate ritam drvene krovne konstrukcije postiže se ravnomjerno osvjetljenje.
Što preporučuju stručnjaci
Preporuka struke jest da površina stakla na prozoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. Ovu preporuku svakako treba poštovati, a poželjno je i povećati ostakljene površine krova nad prostorijama u kojima boravimo tijekom dana – blagovaonici, dnevnom boravku, kuhinji te prostorijama za rad, igru, hobi i učenje. Ugradnjom nekoliko manjih prozora u nizu, koji prate ritam drvene krovne konstrukcije, postignut će se ravnomjerno osvjetljenje, a grupiranjem nekoliko prozora uzduž prostora ili okomito prema sljemenu krova može se kreirati svjetlosni efekt u potkrovlju i naglasiti, primjerice, stol za blagovanje, garnitura za sjedenje i slično. Izmjenama svijetlih i zasjenjenih dijelova postiže se dodatna dinamika stambenog prostora.
Kako zimi spriječiti kondenzaciju
Pravilnom izvedbom obloge oko krovnog prozora maksimalno će se otvoriti kut upadnih zraka svjetla. Gornji i donji rub obloge moraju biti što otvoreniji, gornji horizontalan, a donji vertikalan do spoja s oblogom kose plohe krova. Ako radijator smjestimo ispod krovnog prozora, što je njegova najbolja pozicija, ovakav detalj obloge omogućit će pravilno strujanje zraka po čitavoj staklenoj površini i smanjiti mogućnost pojave kondenzacije vodene pare zimi.
