Usamoj povijesnoj jezgri Innsbrucka, reprezentativnom primjeru austrijske renesanse, uređeno je iznimno lijepo stambeno potkrovlje. Tipična stara gradska kuća iz 15. stoljeća temeljito je obnovljena, a do tada neiskorišteni tavan pretvoren je u atraktivan stambeni prostor veličine 120 m². Zahtjevna rekonstrukcija trebala je udovoljiti strogim uvjetima restauratora, današnjim smjernicama energetske učinkovitosti i visokoj razini udobnosti.

Arhitektica Ute Albrecht fokus je postavila na očuvanje graditeljskog nasljeđa i održivi razvoj kroz upotrebu prirodnih, razgradivih materijala – drveta kao nosive konstrukcije i završnih obloga te toplinske izolacije na bazi drvenih vlakana, vapnene žbuke i gips-vlaknastih ploča. Rezultat je privlačan, svijetao i ugodan potkrovni stan profinjenih detalja u kojem se prožima tradicijsko i moderno.

Prostor potkrovlja oblikovan je dvostrešnim krovom blagog nagiba s nadozidom i zabatnim zidovima koji se otvaraju prema gustom gradskom tkivu. Tesarska konstrukcija krovišta s pajantom koja razupire nosive rogove na velikom rasponu u potpunosti je vidljiva i svi slojevi krova riješeni su iznad. Originalne grede su dotjerane, a gruba obrada i djelomično ostrugana stara boja prostoru daje šarm i rustikalnu notu.
Tirolska priča 1

Svjetlost dolazi preko balkonskih vrata i prozora na pročelju te preko visoko postavljenih parova krovnih prozora koji natkrivaju središnji dio dnevnog boravka, dovodeći obilje dnevnog svjetla u čitav prostor čineći ga prozračnim. Noćna scena sa zvjezdanim nebom za vedrih večeri poseban je doživljaj.

Tirolska priča 2

Jednostavna tlocrtna shema podijelila je stan na zajednički prostor dnevnog boravka, blagovaonice i kuhinje uz jedan zabat, a dvije spavaonice uz drugi. Prilazno stubište te prostrana kupaonica smjestili su se u središnjem dijelu između ova dva bloka.

Tirolska priča 3

Velika površina rezervirana je za dnevni boravak koji ujedinjuje grupu za sjedenje, blagovanje i kuhinjsku liniju. Izbor materijala, boja i oblika u opremanju ukazuje na lakoću i sigurnost u kombiniranju povijesnog i suvremenog. Dvije udobne, nasuprot postavljene sofe omogućuju ugodno druženje članova obitelji i prijatelja. Jedna je crvena, jednostavnih i čistih linija, a druga bijela s naglašenim oblim rukonaslonom i laganom presvlakom. Ovakvim odabirom ponavlja se ideja sklada stilski raznovrsnih elemenata vidljiva u svakom segmentu interijera.

Tirolska priča 4

Moderna kuhinja L-oblika pružila se uzduž nadozida. Niz donjih elemenata s dubokim ladicama u bijeloj boji daje dovoljno mjesta za pohranu, a ovdje se smjestio i sudoper s perilicom. Velika radna ploha završava štenjakom s pećnicom i hladnjakom na dijelu veće visine krova. Čiste bijele površine u lijepom su kontrastu s drvenim gredama.

Dio za blagovanje smješten je između kuhinje i grupe za sjedenje. Blagovaonski stol postavljen je uzduž prostora kao i sofe, kako bi s jedne strane ukućani mogli uživati u pogledu koji se pruža kroz balkonska vrata, a s druge promatrati vatru u zidanoj peći. Stol je modernog dizajna od svijetlog lameliranog jasena, dok stolci pripadaju nekom drugom vremenu. No. 788 Bresso prepoznatljiv je Thonetov stolac iz 1890., bajcan u boju tamnog oraha. Vrsni njemački stolarski majstor Michael Thonet, zapažen na izložbi u Koblenzu, predstavljen je carskoj obitelji i pozvan na bečki dvor. U svom istraživanju drveta kao materijala pronalazi metode savijanja drvenih profila u željene forme parenjem bukove građe, nakon čega osniva prvi pogon industrijske proizvodnje namještaja. Ovaj primjerak – djelo Thonetovih sinova – postao je omiljeni stolac bečkih kavana, a potom je osvojio i čitavu Europu. Čvrst i stabilan blagovaonski stolac izrađen je od savijenih masiva bukve sa sjedalom od bukove šperploče, a na svom naslonu ima nenametljivu ispunu od pet letvica.

Tirolska priča 5

Dvije viseće lampe nad blagovaonskim stolom svojevrstan su akcent u interijeru. Autor je mladi finski dizajner Seppo Koho za Secto design koji je oblikovao ono što je nedostajalo na tržištu – lampu koja upotpunjuje skandinavski način razmišljanja i uređenja prostora u kojem dominira drvo. Stožasto sjenilo od brezovih lameliranih letvica propuštajući svjetlo daje posebnu atmosferu. Snop svjetlosti usmjeren je na plohu stola, dok se ostatak raspršuje kroz plašt od letvica reflektirajući tople tonove u prostor.

Tirolska priča 6

U središnjem dijelu dnevnog boravka velika je zidana peć s klupom i nišom za cjepanice, a uglovno ostakljenje omogućuje promatranje vatre i uživanje u zimskom ugođaju iz svih grupa ovog jedinstvenog prostora. Posebno mjesto ispred peći rezervirano je za udobni plišani naslonjač za čitanje u kombinaciji s niskim modernim stolićem od savijene šperploče.

Zavojitim stubištem iz niže se etaže uz zidanu peć direktno pristupa u dnevni boravak. Žbukani i bijelo ličeni zidovi naglašeni su decentnim nisko ugrađenim lampama koje osvjetljavaju drvenu oblogu stuba. U gornjoj zoni ograda je oblikovana kao transparentna opna od vertikalno postavljenih drvenih gredica. Manji stubišni krak vodi do krovnog prozora za izlaz na kosi krov – za godišnje održavanje prozora, dimnjaka i oluka.

Tirolska priča 7
Međuprostor između krakova oblika elipse s gredicama koje sežu do kosog podgleda krova djeluju poput skulpture, a svjetlo i sjena koju čine vertikale na stropu ocrtavaju finu čipku. Ovdje je na domišljat način ponovljen motiv letvica visećih svjetiljki nad stolom.
Tirolska priča 8

Stubište je u nastavku hodnika koji vodi do intimnog dijela stana s kupaonicom i dvjema spavaćim sobama. Rustikalne stare grede i drveni prozor u kontrastu su s bijelim zidovima, stropovima i vratima. Lijepi parket poput daščanog poda premazan je vodenim lakom u mat izvedbi čime se dobilo na prirodnosti materijala.

Tirolska priča 9
Tirolska priča 10

Roditeljska spavaonica zauzela je manji dio potkrovlja uz drugi zabat kuće. Svjetlo dolazi sa zabatnog prozora i velikog krovnog prozora iznad ležaja, koji je anulirao naizgled neugodnu kosinu s niskim nadozidom. Soba je lišena svakog viška i djeluje ugodno. U bjelini žbukanih zidova i gips-vlaknastih obložnih ploča krova dominiraju drvene grede krovišta. Krevet jednostavnih linija zakrenut je pod kutem od 45° kako bi se omogućio pristup sa svake strane ležaja bez opasnosti od udara u niske dijelove krovišta, a otklonom od pravog kuta prostor je dobio na dinamici.

Tirolska priča 11

Dječja soba veće je tlocrtne površine te je podijeljena na dio za igru i dio za odmor. Pregrada je izvedena komponibilnim elementima polica koje se slažu prateći nagib krova. Na višem dijelu, uza zid sobe, smješten je stari dotjerani kredenc koji skriva odjeću i igračke. Osim prozora na pročelju – pravokutnog i manjeg eliptičnog, krovna se površina otvorila prema van preko dva nisko postavljena krovna prozora sa središnjim ovjesom s kojeg djeca mogu promatrati okoliš. Bijeli okvir prozora dovodi više reflektirane svjetlosti. Zaštita od prekomjernog osunčanja postignuta je ugradbom vanjske tende koja zaustavlja neugodne sunčeve zrake i tako sprječava pregrijavanje u ljetnim mjesecima. Čitav prostor djeluje prozračno, a niski dijelovi iskorišteni su za dječju igru.

Tirolska priča 12

Veoma lijepa kupaonica izduljenog tlocrta pruža puno više od pukog održavanja higijene. Na ulaznom dijelu smještena je tuš kabina, u središnjem potezu dva atraktivna nadgradna umivaonika na ormarićima između segmenata zidova, dok se na kraju niza nalazi niša sa zahodom. U dnu kupaonice je ležeća kada za uživanje u dugotrajnim mirisnim kupkama. Posebni doživljaj čine nadsvjetla simetrično postavljena u stropu – na ulaznom dijelu uz tuš i nad kadom. Zenitalno svjetlo koje preko dva otvora prodire odozgo s krova, zajedno s vertikalnim prozorom na pročelju, osvjetljava čitav prostor. Bijelo-sivi tonovi interijera prošarani su drvenim gredama vanjskog zida. Podne i zidne pločice s teksturom mramornih žila na središnjem dijelu poda obogaćene su keramičkim „tepihom“ s florealnim motivom.

Tirolska priča 13
Arhitektica: Ute Albrecht
Fotograf: Christian Vorhofer

Mali rječnik pojmova u tekstu:

NADOZID – vanjski zid potkrovlja ili tavana uz strehu kosog krova na koji se oslanja konstrukcija krovišta. Maksimalna visina nadozida definirana je prostornim planovima i iznosi 90-120 cm. Visina se mjeri s unutarnje strane zida od gotovog poda do početka kosog podgleda krovne konstrukcije (bez žbuke ako ista postoji). ZABATNI ZIDOVI – vanjski zidovi pročelja uže strane zgrade trokutastog gornjeg završetka; gornji rubovi čine kose stranice dvostrešnog krova. PAJANTA ili raspinjača – vodoravno položena poprečna greda drvenog dvostrešnog krovišta koja razupire rogove i sprječava njihovo savijanje od tereta s obzirom na razmjerno veliku duljinu roga. ROGOVI – dio osnovne konstrukcije krovišta, drvene grede koso položene od strehe prema sljemenu u nagibu prema odabranom tipu pokrova, koje prenose vertikalna opterećenja pokrovnog materijala i horizontalna opterećenja (snijeg, vjetar) na ostale elemente krovne konstrukcije na osnom razmaku od 60-90 cm. PODGLED STROPA – vidljiva ploha stropa (gledajući prema gore)