Krovni pokrov materijal je završne vanjske obloge krova koji štiti od štetnih i nepovoljnih vanjskih utjecaja, kiše i drugih oborina, jakog vjetra, smrzavanja, žege, buke ili vatre. Pokrov mora biti vodonepropustan, postojan pri vremenskim promjenama te siguran i otporan na djelovanje vatre. Kao pokrov ugrađuje se crijep, eternit, lim – ravni ili valoviti, bitumenska šindra i slično. Odabir pokrova ovisi o nagibu krovišta, klimatskim uvjetima i okruženju, a propisan je lokalnim uvjetima gradnje.
Zračni ventilirani sloj omogućava prirodno strujanje zraka u prostoru između pokrova i krovne konstrukcije kako bi se smanjila temperatura i isušila vlaga iz okoliša koja se, prodirući kroz crijep, može zadržavati u nižim slojevima i prouzročiti truljenje letvi – nosača pokrova, kao i eventualna vlaga iz unutarnjeg prostora koja se isušuje u ljetnom periodu. Elementi krovne opreme omogućuju ulazak zraka uz strehu preko mrežice, koja se postavlja da spriječi ulazak insekata, i izlazak kroz odzraku pri sljemenu krova. Kontraletve postavljaju se uzdužno preko folije po rogovima, a preko njih se izvodi letvanje za polaganje crijepa ili nekog drugog pokrova. Visinu ventiliranog sloja potrebno je proračunati, a za naše uvjete iznosi minimalno 5 cm.
Vodonepropusna- paropropusna folija relativno je nov materijal koji je zamijenio krovnu bitumensku ljepenku. Njena je funkcija štititi slojeve krova od eventualnog prodora oborinske vode, a u isto vrijeme omogućiti „disanje“ krova – prirodni tok difuzije vodene pare iz unutarnjeg prostora. Neke vrste folije pričvršćuju se na daščanu oplatu, a neke direktno na drvene rogove krovne konstrukcije i toplinsku izolaciju.
Toplinska izolacija
Međuprostor između drvenih rogova krovišta popunjava se filcom mineralne vune ili nekim drugim termoizolacijskim materijalom koji tijesno prianja uz podlogu i drvenu konstrukciju, kao npr. celuloznim pahuljicama koje se upuhuju u šupljine između rogova. Debljina sloja toplinske izolacije određuje se proračunom. Praksa je ugraditi toplinsku izolaciju u cijeloj visini roga, a još jedan sloj termoizolacije preporučuje se postaviti s gornje ili donje strane drvene konstrukcije, ovisno o uvjetima prostora, kako bi se spriječio nastanak linijskih toplinskih mostova zbog reški nastalih skupljanjem mineralne vune i različitim koeficijentima prolaska topline kroz drvo i termoizolaciju.
Parna brana je građevinska folija visokog stupnja paronepropusnosti. Osnovna joj je namjena spriječiti da unutarnja vlaga iz prostora uđe u porozni sloj termoizolacije jer time izolator značajno gubi svoja toplinska svojstva. Parna brana koja se ugrađuje u lagane konstrukcije krovišta izrađena je od polietilenske (PE) folije. Postavlja se s donje strane roga, tj. s toplije strane termoizolacije. Da bi parna brana dobro funkcionirala, potrebno je rubove folija preklapati i dobro ih prelijepiti i zabrtviti, a na mjestima prodora, kao što je krovni prozor, potrebno je osigurati vodonepropustan i zrakonepropustan spoj folije krova s parnom branom VELUX krovnog prozora preko tvorničke gumene brtve.
Unutarnja obloga najčešće se izvodi od gips-kartonskih ploča direktno pričvršćenih s donje strane roga ili preko tipske metalne pocinčane potkonstrukcije između koje se može ugraditi dodatni sloj filca mineralne vune, a može se ugraditi i drvena ili neka druga obloga, što ovisi o oblikovanju interijera.
Građevinska limarija – elementi kao što su limeni žljebovi, cijevi oborinske odvodnje, ventilacijske i odušne cijevi, opšavi, snjegobrani. Limeni žljebovi s krovnih ploha preuzimaju oborinsku vodu i odvode je do vertikala oborinske odvodnje, a dalje do sustava oborinske odvodnje ili do ispusta na teren. Ravni limeni opšavi štite gornje površine zidova, istaka i drugih elemenata (vanjske prozorske klupčice) od oborinske vode kako bi se voda slijevala preko okapnice izvedene povijanjem lima.
